Kako sam najavio u prethodnoj kolumni o Cigrovcu, ovdje nastavljam s podacima za selo ili sučiji Gorjakovo. Osnovnu informaciju o Marijaterezijanskim Urbarima Varaždinske županije 1774. – 1784. koji su izvor podataka o kmetovima Gorjakova možete pronaći u uvodu u kolumnu 1. dijela 'Kmeti pregradskog kraja'.

            Budući se u međuvremenu u Gradskoj knjižnici u Pregradi mogu dobiti na čitanje i studij knjige 'Marijaterezijanski Urbari Varaždinske županije 1774. -1784., svezak 6. u dvije knjige o Gornjezagorskom kotaru', u kojima se nalazi mnoštva zanimljivih podataka o kmetima i iz ostalih mjesta pregradskoga kraja u vremenu 1774. – 1784., ovom kolumnom završavam ovu temu o kmetima pregradskoga kraja. Cilj pisanja kolumni o kmetima pregradskoga kraja jest upoznavanje vas koji volite povijest i baštinu našeg zavičaja s postojanjem dostupnih pisanih izvora koji vam mogu biti od koristi pri istraživanje povijesti vaših predaka u pregradskom kraja u razdoblju od 1774. – 1784. godine.   

            Popis stanovnika sela Gorjakovo,  15. svibnja 1774.

Iz urbarijalnog popisa stanovnika sela Gorjakovo iz 1774. (popis br. 2) doznajemo da su na vlastelinstvu presvijetlog gospodina Lymburg Styruma živjeli i radili: Juraj Golubić, Stjepan Golubić, Juraj Fišter, Juraj Jagić, Juraj Križanečki, Martin Vrbanc, Juraj Vrbanc, Ana Vrbanc udova, Mihalj Končer, Ivan Janžetić, Petar Zdesić i Martin Vrbanc, na vlastelinstvu Julija Keglevića: Juraj Vdović, Ivan Petek, Ivan Makek, Andrija Pogačić, Juraj Tuđina, Matek Vincelj, Petar Makek, Andrija Šoštar, Petar Šoštarić, Petar drugi Makek, Mihalj Kusec, Juraj Komenički, Ivan Herak, Peter Turjak i Ivan Jug, na vlastelinstvu kapetana Stjepana Baloga: Mihalj Filipčić i Mihalj Gorup.

            Popis vinograda sela Gorjakovo, 15. svibnja 1774.

            Iz popisa vinograda sela Gorjakovo, 15. svibnja 1774. (popis br. 4) doznajemo da su na vlastelinstvu Žigmunda Keglevića vinograde posjedovali: Juraj Golubić, Stjepan Golubić, Juraj Fišter, Juraj Jagić, Juraj Križanečki, Martin Vrbanc, Juraj Vrbanc, Ana udova Vrbanc, Mahalj Končer, Ivan Janžetić, Petar Zdesić i Martin Vrbanc, na vlastelinstvu Julija Keglevića: Juraj Vdović, Ivan Petek, Ivan Makek, Andrija Pogačić, Juraj Tuđina, Matek Vincelj, Petar Makek, Andrija Šoštar, Petar Šoštar, Petar drugi Makek, Mihalj Kusec, Juraj Komenički, Ivan Herak, Peter Turjak, Ivan Jug i Mihalj Gorup, na vlastelinstvu kapetana Stjepana Baloga: Mihalj Filipčić i Mihalj Gorup. na vlastelinstvu nasljednika Josipa Jagušića: Juraj Fišter, Martin Zdesić, Juraj Vdović, Josip Vdović i Juraj Vincek.

Popis gornjaka (kmetova koji su za uživanje vinograda plačali gornicu) sela Gorjakovo

            Na vlastelinstvu Žigmunda Keglevića: Juraj Golubić, Stjepan Golubić, Juraj Fišter, Juraj Jagić, Juraj Križanečki, Martin Vrbanc, Juraj Vrbanc, Ana udova Vrbanc, Mahalj Končer, Ivan Janžetić, Petar Zdesić i Matija Vrbanc, na vlastelinstvu Julija Keglevića: Juraj Vdović, Ivan Petek, Ivan Makek, Andrija Pogačić, Juraj Tuđina, Matek Vincelj, Petar Makek, Andrija Šoštar, Petar Šoštar, Petar drugi Makek, Mihalj Kusec, Juraj Komenički, Ivan Herak, Peter Turjak, Ivan Jug i Mihalj Gorup, na vlastelinstvu kapetana Stjepana Baloga: Mihalj Filipčić, Petar Filipčić i Mihalj Gorup, na vlastelinstvu nasljednika Josipa Jagušića: Juraj Fišter, Martin Zdesić, Juraj Vdović, Josip Vdović i Juraj Vincek.

            Popis vinograda sela Gorjakovo nakon utvrđivanja gornih davanja

            Na vlastelinstvu gospodina grofa Karla Styruma: Juraj Golubić, Stjepan Golubić, Juraj Zdesić, Juraj Vrbanc, Juraj Križanički, Martin Vrbanc, Stjepan Vrbanc, Stjepan Taborec, Mihael Končer, Ivan Janžetić, Petar Zdesić,  Matija Vrbanc i Petar Janžetić. Na vlastelinstvu gospodina grofa Julija Keglevića: Juraj Vdović, Ivan Petek, Ivan Makek, Andrija Pogačić, Juraj Tuđina, Matija Vincelj, Andrija Hršak, Andrija Šoštar, Petar Šoštarić, Ivan Makek, Petar Koprivanjak, Juraj Kamenski, Ivan Herak, Petar Turjak, Ivan Jug i Mihael Gorup. Na vlastelinstvu gospodina kapetana Stjepana Baloga: Ivan Gorup, Mahael Gurup i Juraj Filipčić. Na valselinstvu gospodina Josipa Jagušića: Juraj Zdesić, Petar Zdesić i Juraj Vincek.

              Očitovanje stanovnika sela GORJAKOVO na 9 pitanja

            Očitovanje stanovnika sela GORJAKOVO na 9 pitanja (Petar Makek, Martin Zdesić, Mihael Končer, Ivan Gorup) zapisano je 15. svibnja 1774. u Trstenom, u prisustvu Andrije Denški i Martina Ježetića, predstavnika imanja Žigmunda Keglevića, Petra Belačića predstavnika Julija Keglevića i kapetana Baloga. Zapisali i vlastoručno ovjerili Nikola Antun Galjuf pridruženi urbarijalni popisivač, redovni plemićki podsudac.                                            Očitovanja su zapisana na ondašnjem kajkavskom jeziku. Ovdje je tekst radi lakšeg čitanja neznatno prilagođen. 

            "Pitanje prvo: Jeli i kakov urbar ova općina ima i od kojega vremena takav počeo je?

Odgovor: Nemamo nikakvoga.

Pitanje drugo: Gde općina za sada nikakvoga urbara nema, jeli podajnki koje podložniki gospode daju poleg vučinjenoga kontrakta ali pak poleg općinskem načinom potvrđene navade od podložnikov jemale se jesu, ako tak, od kojega vremena ali takova općinska navada ali pak vučinjen kontrakt počel je i podignjen je i neli predi takvoga kontrakta ili urbara takaj drugi i kakov bil i kada vezdašni podajnki ili službe počele su se?

Odgovor: Vezašnje podajnke stari naši davali su i mi dajemo poleg navade, za pogodbu nit je nam kaj znano nit smog da kaj za takovu od starih naših ćuli.

           Treće pitanje: Gde nikakovi kontrakti ali urbari nenahajaju se, včem od zemeljske gospode pobirane i navadum potverđene daće i službe stoje, ter kada i pod kakov način takove  počele jesu?

            Odgovor: Mi naše zemaljske gospode delamo vsi tlaku, zvun nje nekoi zmed nas, kot vu popisu povemo, od starine nevadne kazne na meru od negda postavljenu i holjbe požunske 92 deržeću vu pšenice i zobi, selnu takaj daću, kernjak, kopune, jajca i pišćence vsako leto dajemo i to samo volovnjaki, pesci pako vsi kudelje najviše po dva funta vsaka hiža predemo, za koju preju dobivamo plaću vu krajcareh dveh.

            Četvrto pitanje: Kakove hasne aliti kvare mesto ovo poleg općinskoga znanja i terpi?

            Odgovor: Hasne imamo da zemlje naše na polovicu dobre jesu i hiš našeh vekšinum ne daleko, na kojeh dvoi žitek čez leto sejemo i takove najviše z trojum marhum orjemo, ove pšenicu, herš, ječmen, zob, kukuruzu, žito, hajdinu, predivo, konoplje i sočivo rode. Senokoše vu jedni tretini dobre su, ove otavimo, akoprem ne preveć verlo seno na njih raste.

Prodati drugać prilike nemamo zvan verbo venia kernjakof našeh Vlahom i maršice koju doma prihranimo ali knam dojdućem kupcem ali na sejmeh klanječkom, svetokriškom, krapinskom i desiničkom, koja vsa mesta od nas daleko nisu i gusto na njih sejmi bivaju.

Paše zvan selskih našeh spašnikof i šum malo imamo, takove vendar nestrada marha. Sirovine nigde nemamo kot nit dervoseka raz selskeh našeh šum, dervarinu samo osem hiž zmed nas skupnu ima v općinskeh svojih šumah. Tersja imamo med nami dobra zadosta, stranski takaj takova imaju ali sami takva lahko obdelaju i zato nit vu ovakvom nit vu drugom delu penez zaslužiti priliku imamo zvun jeden od drugoga.

Desetine druge ne dajemo zvun vu to ime navadne od vsakoga gornoga vedra daće v grošeh dveh. Mleti prilike druge nemamo zvun gospockeh melinov od nas jednu vuru daleko budućeh.

Nehasne jezu

Da zemlje vu polovici zločeste jesu, lapornate naimre i pešćene ter vu bregeh postavljene, iz kojih nagel desgy zemlju v gnoj v jarek odnese, na oveh malo gda kao dobra zraste. Senokoše takaj vu dveh tretinah zločeste jesu, na kojeh zvan šara i preslice ništa dobra ne zraste. Dervarine, kak gore rekli smo, malo imamo.

             Peto pitanje: Kuliko i kakove zemle i travnike celo selo ima i kuliko posunžkeh drevenkih na jedni rali posejati i neli takaj na travnikeh i otava kositi se more?

            Odgovor: Celo selo jedno je med nami, koje sedem rali zemlje i tuliko vozov sena raz otave, za koju vre gore rekli smo, ima. Polselci nekoi od oneh više, drugi manje imaju. Na jednu ral posejati moremo jednu i pol drevenku herši. Kuliko pako vsaki poseb zemlji i senokoše ima, vu popisu povemo.

            Šesto pitanje: Kakovu tlaku, kuliko dan i z kulikom marhum vsaki podložnik davati mora i je li se nim vreme koje vu tlaku i iz nje hodeć su potrošili, pod račun priemalo?

            Odgovor: Po šest, 4, 3 i 2 dni tlake v tjednu pešice nekoi, drugi z marhum i jednem človekom delamo, vsaki z dvojum marhum jednoga težaka obavlja volovnjak zvun Mihalja Gorupa, koji vsaki dan delatni z trojum marhum i dvemi ljudmi delati mora. Pri vseh zvun Balogijanskeh, koj na mirom zmarhum služiti moraju, ako volovnjaka gospode potrebno neje, pešec takvoga obavlja.

            Sedmo pitanje: Jeli do sada deveto, od kojega vremena i od česa gospode se je davalo i jeli takovo deveto vu drugeh takaj ove varmeđie imanjah ili strankah vu navade bilo ali ne, kaj takaj podložniki vu zvan redneh ili nenavadneh daćah ali prikazeh vu gotovom novcu ali sitku gospode davati dužni su bili?

            Odgovor: Devetoga ne dajemo, nego na mesto takvoga gore rečene kazne, zvun kojeh ništa više niti vu nikakvo ime gospode naše ne dajemo. Je li drugde deveto vu navade, me neznamo.

            Osmo pitanje: Kuliko vu ovom mestu pustoselin za sada, od kojega vremena i z kakvoga zroka je i gdo takove vezda derži?

            Odgovor: Pustoseline med nami neje ni jedne.

            Deveto pitanje: Jelis u vu ove općine stojeći vekivećni, tak zvani zleseniki, ali slobodni podložniki?

            Odgovor: Vsi smo domaći zleseniki.

            Urbar sela ili sučije Gorjakovo

            Ovdje ne predstavljamo izvorni tekst napisan u pet djelova (poglavlja) gdje se detaljno  opisuje "postavljenje seliša kmetskoga", "kmetska hasen", 'tlaka ili gospodčine i službe kmetske", "o dačama i ostalim dužnostima kmetskim" i "o devetini i gornjoj dači" nego to ovdje samo navodimo. Izvornik u kojem se gornje teme obrađuju pun je zanimljivih podataka koji govore o životu kmetova u Gorjakovu i nezaobilazno je štivo za onoga koji o tome želi doznati više. Za to je potrebno posegnuti za knjigom u Gradskoj knjižnici Pregrada:   Marijaterezijanski Urbari Varaždinske županije 1774. -1784., svezak 6. 1. knjiga  Gornjezagorski kotar, str. 494 – 497.

            Popis zemljišta dodjeljenih kmetovima radi nadopuna selišnih pripadnosti prilikom uređenja selišta u selu ili sučiji Gorjakovo 

             Na popisu koji donosi mjere zemljišta za kmetove na vlastelinstu grofa Karla Styruma nalaze se imena i prezimena slijedećih kmetova: Juraj Golubić, Stjepan Golubić, Juraj Zdesić, Juraj Vrbanc, Juraj Križanički, Martin Vrbanc, Stjepan Vrbanc, Stjepan Taborec, Mihael Končer, Ivan Janžetić, Petar Zdesić, Matija Vrbanc  Na vlastlinstvu grofa Julija Keglevića: Juraj Vdović, Ivan Petek, Ivan Makek, Andrija Pogačić, Juraj Tuđina, Martin Vincelja, Andrija Hršak, Andrija Šoštar, Petar Šoštarić, Ivan Makek, Petar Koprivnjak, Juraj Kamenski, Ivan Herak, Petar Turjak i Juraj Jug. Na vlastelinstvu Ištvana Balloga: Ivan Gorup i Mihael Gorup.

Popis selišnih šuma sela ili sučije Gorjakovo u skladu s Kraljevskom odlukom objavljenom 21. Travnja 1777.

Na popisu koji donosi mjere selišnih šuma na vlastelinstvu grofa Karla Styruma nalaze se imena i prezimena slijedećih kmetova: Juraj Golubić, Stjepan Golubić, Juraj Zdesić, Juraj Vrbanc, Juraj Križanički, Martin Vrbanc, Stjepan Vrbanc, Stjepan Taborec, Mihael Končer, Ivan Janžetić, Petar Zdesić, Matija Vrbanc  Na vlastlinstvu grofa Julija Keglevića: Juraj Vdović, Ivan Petek, Ivan Makek, Andrija Pogačić, Juraj Tuđina, Martin Vincelja, Andrija Hršak, Andrija Šoštar, Petar Šoštarić, Ivan Makek, Petar Koprivnjak, Juraj Kamenski, Ivan Herak, Petar Turjak i Juraj Jug. Na vlastelinstvu Ištvana Balloga: Ivan Gorup i Mihael Gorup.

Izvješće županijskih dužnosnika o provedbi urbarijalnog uređenja o osobitostima sela ili sučije Gorjakovo

U navedenom poglavlju detaljnije se opisuje sadržaj izvješća županijskih dužnosnika o provedbi urbarijalnog uređenja u Gorjakovu. Izvješća su ovjerena i uvezena kao urbarijalni spisi i potpisana u Gorjakovu 26. siječnja 1779. Više o sadržaju izvješća kao i o ispravcima s tablicama nastalih prilikom provjere urbarijalnog uređenja iz 1783. može ze pronaći u knjizi: Marijaterezijanski Urbari Varaždinske županije 1774. -1784., svezak 6. 1. knjiga  Gornjezagorski kotar, str. 502 – 510. dostupnoj u Gradskoj knjižnici Pregrada.